Kada uzgoj špinata postane problem

Na spomen špinata, većini je ljudi prva asocijacija Popaj. Međutim, nekim je vrtlarima uzgoj špinata asocijacija na vječiti neuspjeh. Zašto je to tako kada špinat ustvari uopće nije zahtjevna biljka za uzgoj?

Špinat se u pravilu sije dva puta godišnje – u rano proljeće i ranu jesen. U Dalmaciji je to obično do prve polovice veljače, a u kontinentu do prve polovice travnja, i od kraja kolovoza do polovice studenog.

Po pitanju mjesta uzgoja, špinat je tu vrlo prilagodljiv, ali što se plodnosti tiče, tu je nešto zahtjevniji. Traži plodno tlo bogato kalcijem, pa stara izreka kaže: „ gdje raste špinat rast će i sve ostale kulture“. Važne su i nešto niže temperature (10-25C) u razdoblju vegetacije, odnosno 50 dana, jer toplo vrijeme ovu biljku vrlo brzo potjera u cvat.

Možemo razlikovati špinat glatkog i bodljikavog sjemena. Oni glatkog sjemena imaju zaobljene listove s naboranom površinom i otporniji su na više temperature, a oni bodljikavog sjemena imaju oštrije listove i otporniji su na niže temperature.

Od dana nicanja do berbe prođe oko 50 dana. Prvih mjesec dana vegetacije malo je usporeno. Za nicanje sjemena u prosjeku treba oko 10 dana, za početak rasta listova narednih 10, a za početak berbe još 40 dana. Berbu valja započeti kada listovi dosegnu visinu oko 10 cm. Na berbu ne treba čekati predugo jer će se vrlo brzo uslijed sve toplijeg vremena početi stvarati cvjetovi, a tada špinat postaje gorkog okusa i više nije za upotrebu.

 

ŠPINAT U POSUDAMA

Uzgojiti špinat u posudama još je lakše nego na vrtnim gredicama. S obzirom da na taj način imamo sasvim kontrolirane uvjete za uzgoj, onaj neuspjeh sa početka priče definitivno izostaje.

Za uzgoj neće biti potrebne duboke već široke posude. Kako ova biljka ne voli zadržavanje vode, potrebno je osigurati dobru drenažu. Nakon što posude napunimo kvalitetnim supstratom, sjeme sijemo na dubinu od 1cm. Ovisno o sorti i uvjetima uzgoja, sjeme će proklijati za oko 10 dana. Sijete li špinat u posude da biste dobili prijesadnice, tada za presađivanje valja pričekati na 2 do 3 prava lista. Kako bi se mogla stvoriti kvalitetna lisnata masa, biljke sadimo na razmak od 5 do 7 cm. Treba napomenuti da se špinat zalijeva na dijelu gdje je biljka u doticaju sa zemljom, a ne po listovima, jer previše vlage može dovesti do različitih gljivičnih oboljenja.

Zbog bogatstva vitamina K, bitnog za snagu kostiju, vitamina A, koji čuva zdravlje očiju, vitamina C, E, B2 i B6 u velikim količinama, kao i minerala kalija, kalcija, željeza, magnezija i mangana, uzgoj špinata ovog bi vam proljeća trebao biti imperativ.

Isprobajte nešto novo:

Malabarski špinat

Voli sunce, dobro pognojenu zemlju i potporanj za rast.
Osim što vrlo dekorativno izgleda, može se zbog velikih, sočnih listova pripremati na sve moguće načine od salata, variva pa sve do smoothie-a 🙂

malabar

 

Među 11 vrsti špinata, odaberite onu pravu za sebe na: www.vixa.com.hr