Vrtlarenje s Mjesecom

Mnogi se vrtlari u uzgoju biljaka oslanjaju na biodinamičku metodu koja prati kretanje Mjeseca. Njegov utjecaj na rast i razvoj biljaka nije znanstveno ispitan, ali vrtlari vjeruju da je upravo Mjesec taj koji utječe na rast njihovih usjeva.

I sama sam se pred koju godinu uvjerila da vrtlarenje s Mjesecom daje puno bolje rezultate od onoga kada sadimo svojevoljno. Kako inače volim vrtlarenje svesti na najjednostavniji mogući način, ova metoda sjetve, sadnje i općenito radova u vrtu, činila mi se suviše kompliciranom. Istu povratnu informaciju dobivala sam od članova Facebook grupe Marica vrtlarica. Na sami spomen Mjesečevog kalendara, mnogi od njih odustajali bi odmah u startu. Jednom sam, negdje na Internetu, pročitala kako je to ustvari način na koji se može dobiti vrlo uspješna i bogata sezona u vrtu. Ta me rečenica zaintrigirala, te sam si dala truda proučiti ovaj princip sadnje u detalje.

Neka mi ne zamjere biodinamičari, ali zbog nas „običnih“ ljudi pokušat ću ukratko pojasniti ovakav način vrtlarskih radova.

Prema kalendaru možemo razlikovati biljke razvrstane u četiri skupine i dane koji su obilježeni za svaku biljku zasebno, a odnose se na radove vezane uz tu skupinu biljaka.

Tako biljke možemo razvrstati u:

1. biljke korijena – u ovu skupinu ubrajaju se sve vrste korjenastih biljaka, gomolja i lukovice (celer, repa, mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, crna rotkva, cikla, peršin korjenaš, krumpir, luk, češnjak)
2. biljke cvijeta – u ovu skupinu ubrajamo sve biljke koje uzgajamo radi cvijeta (cvijeće, lukovičasto cvijeće, ljekovite biljke, brokula)
3. biljke ploda – u ovoj skupini nalazi se sve plodovito voće i povrće (rajčica, paprika, mahunarke, tikvenjače, žitarice, jagode, bobičasto voće…)
4. biljke lista – u ovu skupinu ubraja se većina kupusnjača i lisnatog povrća (kupusnjače, salate, matovilac, endivija, cikorija, špinat, blitva, peršin liščar, trava…), te većina začinskog bilja (ono bez eteričnih ulja)

Prema simbolima označenima na kalendaru valja prilagoditi radove koji se odnose na sjetvu, sadnju, održavanje i berbu. Kako biste se i sami uvjerili u djelovanje mjesečevih mijena isprobajte neke od ovih savjeta:

• luk i cikla slabije podnose skladištenje ako su posijani u dane lista
• želimo li da trava raste brzo i gusto kosimo je u dane lista, međutim želimo li se manje opterećivati košnjom onda je kosimo u dane cvijeta
• dani ploda povoljni su za izradu mliječnih prerađevina, kiselog zelja i drugog povrća, te za pečenje kruha
• jagode su ukusnije i duže ostaju svježe ako se beru u dane cvijeta
• grašak se sije u vrijeme silaznog mjeseca da bi bio pun i zdrav
• grah se sadi u vrijeme uzlaznog mjeseca
• krumpir se sadi u vrijeme silaznog mjeseca jer tako tjera u zemlju, u protivnom se pretvara u zelenilo
• zelje se sadi u vrijeme uzlaznog mjeseca kako bi dobro rodilo
• jabuke se sade kada je mladi mjesec
• rezidba se obavlja u dane uzlaznog Mjeseca jer tako biljke brže narastu
• ruže koje cvatu do kasne jeseni orezuju se u travnju za vrijeme punog mjeseca
• presađujemo li u vrijeme silaznog Mjeseca, dolazi do boljeg i snažnijeg rasta korijena, što pospješuje samo presađivanje
• za vrijeme uzlaznog Mjeseca snaga rasta biljke usredotočuje se na gornje dijelove
• vrijeme silaznog mjeseca pogodno je za gnojenje travnjaka, te za sjetvu mahunarki za zelenu gnojidbu
• reznice se trebaju što prije ukorijeniti pa se stavljaju u vodu ili zemlju u dane silaznog Mjeseca, ali tada treba pripaziti na tip biljke (list, plod, cvijet).

Sada kada ste se upoznali s teorijom vrtlarenja prema Mjesecu, morate priznati da i nije baš tako komplicirano kako se na prvi pogled čini. Što ćete tek reći kada probate naučeno prenijeti na svoje biljke i uvidite pozitivnu raziku?