Svi pričaju o ZEOLITU…

Na početku sjetvene sezone susrećemo se s nazivima proizvoda koje je poželjno koristiti prilikom uzgoja, a da ustvari ne znamo ili možda uopće nismo čuli za njihovu pravu vrijednost.

Jedan takav proizvod zasigurno je i zeolit. Vjerujem da ste više puta čuli priču o ovom mineralu, ali zapravo nikada niste doznali što on, osim zadržavanja vode, čini tlu i biljkama, te kako se koristi.

Zeolit, mineral vulkanskog podrijetla, poznat je po tome što na sebe veže štetne tvari iz tla i na taj način štiti biljke. Isto tako veže hranjive tvari iz gnojiva, a zbog velikog upijajućeg svojstva, postupnim otpuštanjem, osigurava biljkama redovitu opskrbu hranom tijekom cijele sezone.
Zbog granuliranog oblika služi i kao prozračivač tla, a zbog već spomenute velike sposobnosti upijanja vode, ublažava posljedice prekomjerne vlage kao i duža sušna razdoblja. Treba pripaziti s doziranjem, jer previše ovog minerala u tlu može pak presušiti tlo, ili u kišnim razdobljima zadržati previše vlage, što dovodi do truljenja biljaka.

U vrtlarstvu ga možemo susresti u dva oblika – sitni i krupni. Sitnija struktura koristi se kod sjetve i presađivanja povrtnih kultura, cvijeća i sobnih biljaka, a ona krupnija kod sadnje i presađivanja povrća, voćaka, grmova ili stabala. Najbolji omjer upotrebe zeolita u supstratu je oko 10%, ili jednostavnije, slikovito prikazano – na vreću od 20 l supstrata koristi se 1 kg zeolita.

Osobno, sitniju strukturu zeolita koristim prilikom izrade mješavine sjetvenog supstrata i to u omjeru 4:2:1,  odnosno 20L supstrata namijenjenog za uzgoj presadnica, 10L kokosovih vlakana i 1kg sitno granuliranog zeolita. Krupniju strukturu zeolita koristim prilikom presađivanja biljaka u vrt i to na način da u rupu za sadnju dodam po jednu šaku ovog minerala. Na taj način biljkama osiguravam dovoljno vlage i potrebno hranjivo u mjeri da se na njih ne trebam obazirati svaki dan, što mi ostavlja dovoljno vremena i za druge gušte.

Svi sezonu počinjemo s nadom da ćemo izvući maksimum od svojih biljaka. Ali, znate kako to kod prirode ide: „Kol’ko daš, tol’ko dobiš“.

Vaša Marica vrtlarica