Uzgoj krumpira u teglama

Uzgoj krumpira u teglama

Iskustvo me naučilo da ne treba odustajati od uzgoja svega i svačega, pa tako ni od uzgoja krumpira. U početku sam zazirala od njegove sadnje, i to ponajviše jer lako navlači svoje glavne štetnike – krumpirove zlatice. One su pak poznate su po tome da se vrlo brzo šire i na ostale biljke, pa u svega nekoliko dana mogu potamaniti cijeli vrt. Opčinjena okusom domaćeg pečenog krumpira, nisam davala zlaticama da me odagnaju od uzgoja, pa sam našla svoj način – uzgoj u teglama.

Iako se uzgoj krumpira u vrtu i onaj u na balkonu ne razlikuje previše, ovaj drugi se pokazao puno jednostavnijim, naročito za one, poput mene, koji nemaju vremena svakodnevno obilaziti vrt.

Pa krenimo redom:

S obzirom da ova biljka traži vrlo plodno tlo, prije sadnje dobro je supstrat pomiješati s nešto komposta i gnoja. Za sadnju ne trebate isključivo sjemenski krumpir, dovoljno je imati stari krumpir koje je počeo klijati. Krumpire do 4 cm nije potrebno rezati na manje dijelove, ali one veće da, s time da se pripazi da svaki dio ima barem 2 klijana oka na sebi.

Kako posaditi krumpir?

Proklijani dijelovi sade se tako da stoje prema gore, i to na razmak od 20 cm i na dubinu od 10 cm. Nakon polijeganja u supstrat, krumpire pokrivamo sa 5 cm novog supstrata te dobro zalijemo. Bez obzira gdje se krumpir sadi, treba pripaziti na drenažu tla. Naime, krumpir ne podnosi zadržavanje vlage, ali voli redovito zalijevanje. Kada se počnu nazirati klijanci, na vama je da započnete i sa redovitijim zalijevanjem, ali i nagrtanjem novog supstrata. Kod sadnje u teglama to je vrlo jednostavno – onda kada se počne nazirati klijanac, otprilike svakih 10ak dana, dodaje se oko 5 cm supstrata, i tako u nekoliko navrata, sve do ruba tegle označenog za dubinu supstrata u njima. Ovaj postupak je vrlo važan, jer ako pustimo da se stabljika previše razvije i izostavimo spomenuto nagrtanje, razvit će se zeleni gomolji, a takvi nisu dobri za upotrebu. Ne zaboravite na dognojavanje svakih 20ak dana, naročito u fazi cvjetanja biljke.

Dobri i loši susjedi?

Kao i sve biljke, tako i krumpiri imaju dobre i loše susjede. Dobro ih je saditi uz grah, zelje, neven i patlidžan, a dobro je izbjegavati sadnju uz buče, tikvice, krastavce, suncokrete, paradajze i maline. Većina loših susjeda svojom blizinom neće naštetiti krumpirima, ali njihov bujan rast blokirat će prijeko potrebno sunce krumpirima.

Kada započinje berba?

Znat ćete da je došlo vrijeme za berbu kada se krumpirova stabljika počne sušiti. Tada valja prestati sa zalijevanjem, jer je za vađenje gomolja potrebno da supstrat bude suh. Teglu jednostavno okrenite i izvadite mladi krumpir iz supstrata. Gomolje nakon vađenja ostavite na suncu da se osuše pa ih očistite ih od zemlje, te pospremite na tamno i nešto hladnije mjesto. Pravilno uskladišten krumpir trebao bi biti prikladan za upotrebu narednih 3 do 4 mjeseca, ako se uspije uopće toliko održati nakon što ga prvi put probate. 🙂